01.10.2012. Kako funkcionira školska knjižnica?

Svaki učenik Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću učlanjen je u školsku knjižnicu.

Svi učenici i osoblje škole (nastavno i nenastavno) mogu posuđivati knjige tijekom cijele nastavne godine.

Odjednom se mogu posuditi najviše tri knjige. Knjige se mogu posuditi dok se ne pročitaju, a poželjno je da to ne bude dulje od 15 dana kako bi i ostali članovi mogli pročitati tu knjigu, osobito ako je riječ o lektirnom naslovu.

-> više

 

20.9.2012. Knjižnica - izvori informacija, vrste publikacija, referentna zbirka

Izvori informacija u knjižnici

PRIMARNI IZVORI - autorski radovi, omeđene publikacije (knjige, rječnici, enciklopedije, leksikoni, priručnici, monografije, časopisi)

SEKUNDARNI IZVORI- upućuju korisnike na primarne izvore informacija (kazala, bibliografije, sažeci...)

TERCIJALNI IZVORI - sadrže informacije o primarnim i sekundarnim izvorima (bibliografije bibligrafija)

KONVENCIONALNI IZVORI - svi bibliografski izvori (katalozi, bibliografije, kazala), faktografski izvori (rječnici, atlasi, enciklopedije)

NEKONVENCINALNI IZVORI - javni mediji, teletekst, baze podataka, internet i sl.

-> više

 

18.9.2012. Dvije nove knjige u knjižnici

Povijest hrvatskoga jezika (1. knjiga: srednji vijek; 2. knjiga: 16.stoljeće)
Ova knjiga prva je u nizu od nekoliko knjiga o povijesti hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća. Povijest hrvatskoga jezika u srednjem vijeku shvaćenu kao točno određenu vrstu znanstvenoga teksta, vrlo je teško napisati uz postojeće znanstvene spoznaje. --> više /////

 

08.9.2012. Svjetski dan pismenosti

Pravo na pismenost, a samim time i na obrazovanje, zauzima vrlo visoko mjesto na popisu osnovnih ljudskih prava. Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta. Utemeljio ga je UNESCO 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.

Svjetski dan pismenosti vrijeme je za razmišljanja i slavlja. Osobama koje su tek počele čitati i pisati čestita se tom prilikom na upornosti i potiče ih se na daljnje učenje. Političari i osobe koje odlučuju, iznova promišljaju strategije i praksu koja pruža nadu osobama koje se upravo zbog nedostatka obrazovanja, vještina i znanja nalaze na rubu društva. Ako samo na trenutak pomislimo kako bi nam život izgledao da nismo pismeni, shvaćamo koliko je pismenost važna u našem svakodnevnom životu. Ne samo da ne bismo mogli doživjeti sve ono što nam pruža kreativno čitanje, već bi nam svakodnevni život bio znatno teži te bismo ostali uskraćeni za brojna potrebna znanja. Čitanje, pored pisanja i računanja, pripada onim tehnikama kulture čija je važnost i vrijednost općepriznata. Tko njima ne ovlada, društveno je i profesionalno izoliran, a život mu postaje težak. Tko sigurno vlada sposobnošću i vještinom čitanja, neprestano ih razvija i upotrebljava, steći će ona znanja koja će mu život učiniti lagodnijim i ljepšim. No, u današnje vrijeme pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja već je zašao u sva područja života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg osobnog napredovanja u obrazovanju, zdravlju, radu, kulturnom i društvenom životu.

Razvoj čitalačke vještine ključan je za razvoj svih drugih pismenosti i prvi uvjet za školski uspjeh, a dobar školski uspjeh uvjet je za životni uspjeh. Brojna istraživanja pokazuju da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine i spremnija su za samostalno čitanje. Kako bismo istakle važnost ranog čitanja, učenice i ja posjetile smo Dječji vrtić i jaslice "Zipkica" u Zaboku. Razgovarajući s djecom provjerile smo koliko vole čitati, koje su im priče najdraže, što misle zašto je čitanje važno, a na kraju smo im pročitale priču. Djeca su bila zainteresirana, a neka su se pohvalila da jako vole slikovice i da već znaju čitati i pisati. Učinile smo mali korak u motiviranju djece na daljnje čitanje, a učenice su zaključile da djetetu valja omogućiti druženje s dobrom slikovnicom od najranije dobi. Samo je to siguran način postupnog razvijanja interesa koji će kasnije uz pravilno vođenje i usmjeravanje služiti kao most u literarnoj komunikaciji djeteta s jednostavnijim, a kasnije i složenijim književnim vrstama te u sazrijevanju i formiranju slobodne, samosvijesne ličnosti.

Sudjelovale su učenice Barbara Micek, Valerija Djanješić, Ivana Grbec, Božica Breber, Lucija Vragović, Valentina Bubnjar, Ivana Hendija, Lara Purgar i bivša učenica Jana Borovčak. / Knjižničarka /

 

25.5.2012. Donacija knjiga

Ravnateljica Gradske knjižnice "Ksaver Šandor Gjalski" donirala je našoj knjižnici 24 knjige.

Slijedi popis:

  1. Horvath, Odon von: Priče iz Bečke šume, Zagreb, 1996.
  2. Naputčenje za horvatski prav čteti i pisati, Zabok, 2004.
  3. Lež, Cvjetko: Bijela ptica, Zabok, 1997.
  4. Lamot, Marija: Vrijeme radosti snijega, D. Stubica 1998.
  5. Paljetak, Luko: Skroviti vrt, Zagreb, 2004.
  6. Tribuson, Goran: Trava i korov, Zagreb, 1999.
  7. Pavličić, Pavao: Diksilend, Zagreb, 1995.
  8. Cvetnić, Ratko: Kratki izlet, Zagreb, 1997.
  9. Donat, Branimir: Tijelo tvoje duše, Zagreb, 2004.
  10. Antologija suvremene japanske novele, Rijeka, 1997.
  11. Fabrio, Nedjeljko: Triemeron, Zagreb, 2002.
  12. Šorak, Dejan: Američko-hrvatski u boji (sv. 1, 2 i 3), Zagreb, 2008.
  13. Prikaz američke književnosti, Zagreb, 1994.
  14. Mirković, Alenka: 91,6 MHz, Zagreb, 1997.
  15. Solar, Milivoj: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003.
  16. Kureishi, Hanif: Tijelo, Zagreb, 2004.
  17. Grytten, Frode: Pjesma košnice, Zagreb, 2004.
  18. Tomić, Ante: Ljubav, struja, voda i telefon, Jutarnji list, 2005.
  19. Asimov, Isaac: Fondacija i Zemlja, Zagreb, 2007.
  20. Williams, Tad: Plameni čovjek, Zagreb, 2007.
  21. Mlodinov, Leonard: Euklidov prozor, Zagreb, 2007.
  22. Mlakić, Josip: Ljudi koji su sadili drveće, VBZ, 2010.
  23. Hui, Wei: Šangaj baby, VBZ, 2003.
  24. Gavran, Miro: Neočekivane komedije, Zagreb, 2008.

 

20.5.2012. Izvori informacija na internetu

ONLINE ENCIKLOPEDIJE

  1. Proleksis. // CARnet. http://enciklopedija.carnet.hr/
  2. Enciklopedija.lzmk. // Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://enciklopedija.lzmk.hr/
  3. E-enciklopedija. http://www.eenciklopedija.com/

ONLINE RJEČNICI

  1. Eudict. http://www.eudict.com/
  2. Collins translator. http://www.collinsdictionary.com/translator
  3. direct.leo.org. http://dict.leo.org/
  4. French-english dictionary. http://www.french-linguistics.co.uk/dictionary/
  5. Hrvatski jezični protal. http://hjp.srce.hr/

ONLINE ČASOPISI

  1. Hrčak. http://hrcak.srce.hr/
  2. Google znalac. http://scholar.google.hr/

ONLINE BAZE PODATAKA

  1. Centar za online baze podataka. http://www.online-baze.hr/

ONLINE KNJIGE

  1. E-lektire. http://lektire.skole.hr/naslovnica
  2. Google knjige. http://books.google.hr/
  3. Project Gutenberg. http://www.gutenberg.org/

OSTALE KORISNE STRANICE

  1. Citiranje literature. http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/hr/index.php/korisni-sadraji/56-citiranje
  2. Pitajte knjižničare. http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/
  3. Pripreme za državnu maturu. http://mojamatura.net/
  4. Nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla". https://lms.carnet.hr/lms/login.jsp?dd=1347283198731
  5. Online muzeji. http://www.googleartproject.com/
  6. Slanje velikih dokumenata.http://www.yousendit.com/
  7. Video predavanja iz razih područja. www.khanacademy.org
  8. Na stranici se mogu pronaći korisni projekti i materijali za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti. https://sites.google.com/site/mojamucionica
  9. Video lekcije iz matematike koje će ti sigurno pomoći u svladavanju gradiva. Pogledaj! http://www.tonimilun.com/

 

19.5.2012. Čitateljske navike tinejdžera u Hrvatskoj

Interes za izučavanje čitanja kao predmeta posebne discipline u nas je tradicionalno marginaliziran, ali neke ustanove u Hrvatskoj poduzimaju povremena istraživanja o čitanju. Iako se u nas sustavno ne provode istraživanja čitanja, zanimanja za probleme čitanja u Hrvatskoj javlja se još šezdesetih godina 19. stoljeća. Prvi radovi o čitanju javljaju se u kontekstu potrebe za narodnim prosvjećivanjem i uglavnom su pedagogijskog značaja. Čitanju se oduvijek prilazilo sa skeptičnom mogućnošću da se točno i sveobuhvatno definira zbog socijalno obojene prirode koju dijeli s knjigom. Mnoge definicije svode  čitanje, kao treću kariku u sklopu što ga  čine knjiga i  čitalac, samo na jedan aspekt ili jednu funkciju (poput one koja  čitanje određuje kao aktivnost na poimanju pročitanog teksta), no  čitanje možemo definirati kao akt komunikacije. 

-> više

 

15.4.2012. Važnost čitanja

Knjiga, kao i čovjek, ima svoju sudbinu i svoju povijest. Za nju se kaže da je memorija čovječanstva  i  pojedinih  naroda, memorija  osjećaja, misli, tendencija,  svjetonazora. Knjiga povezuje čitatelja  i pisca, a osim estetskog užitka, ona  je  i neprocjenjivi  izvor znanja -  ona proširuje  naše  horizonte,  obogaćuje  naš emocionalni  svijet,  utječe  na  naše  stavove  i  na naš pogled na život.

-> više